Projekt SPONA: HNiP/Radio dux

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i pjesnik Adrijan Vuksanović i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković sudjelovali su na 4. svjetskom festivalu hrvatske književnosti (SFHK) koji se od 15. do 17. studenoga održavao u Zagrebu i Svetom križu Začretje, a na kojem je sudjelovalo više od 30 književnika i znanstvenika među kojima je najviše bilo onih koji žive izvan Republike Hrvatske, bilo da su pripadnici narodnih manjina ili iseljenici te Hrvati u BiH koji su u toj državi konstitutivan narod. Kao i dosadašnji festivali kojima je već tradicionalno organizator Hrvatska kulturna zaklada i ovaj je bio posvećen Danu sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu.

Tema festivala bila je položaj hrvatskih književnika u državama u kojima žive, veze s matičnom hrvatskom kulturom i književnošću, odnosom Hrvatske prema njima i izgledima za budućnost. Predstavljena su brojna djela hrvatskih književnika nastala na svim kontinentima.

Tom priliko Adrijan Vuksanović dao je izjavu za projekt SPONA u kojoj je istaknuo da se HGI uvijek odazivala na festivale jer su oni mjesto zajedništva. To je nama emocionalna poveznica s našom Domovinom, s našim književnicima, ali i ljudima koji predstavljaju politički život RH koji vodi računa o Hrvatima u Crnoj Gori, a što je nama u ovom trenutku i uvijek je bilo od posebne važnosti. Hrvati u Crnoj Gori s najvećom zastupljenosti u Boki Kotorskoj stvarali su i očuvali do današnjih dana kulturnu tradiciju koja je na ponos i hrvatskom narodu i državi Crnoj Gori jer smo tako ogromni kapital koncentrirali u okviru njezine državnosti. Ovakvi su nam događaji poticaj za snaženje dobrih relacija među nama, rekao je.

Upitan o ostavci koju je podnio kao ministar bez portfelja u 43. Vladi Crne Gore, a zbog događa oko postavljanja spomen ploče u nekadašnjemu logoru Morinj, rekao da zbog načina na koji je Vlada tretirala postavljanje te ploče i smjene dvaju ministara koji su zagovarali njezino postavljanje – Krivokapića i Konjevićem više nije mogao biti u toj Vladi jer mu je na pameti bila patnja tih ljudi u logoru. Ti ministri pripadaju onom korpusu crnogorskog naroda koji je još 1991. rekao svoj stav i koji su 1991. organizirali skup na Cetinju s kojega se klicalo „S Lovčena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče“. Vodeći računa o patnjama ljudi u logoru Morinj i o hrabrosti Crnogorki i Crnogoraca koji su riskirali svoje egzistencije zbog protivljenju velikosrpskoj politici koja je tada dolazila iz Beograda i instrumentalizirala tzv. JNA, odlučio sam podnijeti ostavku na ministarsko mjesto, objasnio je Vuksanović.

O lokalnim izborima na kojima je HGI polučila odličan rezultat

O lokalnim izborima u Tivtu rekao je da je Hrvatska građanska inicijativa u ambijentu nenaklonjenosti i suprostavljenosti, na manjoj izlaznosti nego 2020. osvojila više glasova. Time smo dodatno učvrstili poziciju u Tivtu što nam je dodatna polazna osnova za buduću perspektivu, odnosno državnim izborima gdje ćemo uložiti sve raspoložive snage i u zajedništvu ostvariti dobar rezultat i vratiti se tamo gdje nam je i mjesto u crnogorsku Skupštinu i Vladu kako bi se hrvatski glas čuo s najviših instanci Crne Gore, a što je u interesu Hrvata i ostalih nacionalnih skupina, ali i same Crne Gore, rekao je Vuksanovići.

Zvonimir Deković: hrvatsko zajedništvo brana onima koji ga žele razgraditi

Zvonimir Deković zahvalio je organizatoru na pozivu. Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je veliki nakladnik i do sada je tiskalo 54 knjige. Zaključci ovog festivala nadrasli su i moja očekivanja, jer kao što je rečeno tijekom njegovog održavanja spomenuto je više od 300 hrvatskih pisaca i pjesnika i onih koji se izražavaju putem pisane riječi, a koji žive ili su živjeli i stvarali diljem svijeta. Stoga se i logično nametnuo zaključak – da ma gdje kod Hrvati živjeli i stvarali, pridonose sveopćoj hrvatskoj kulturi i na tom putu moramo istrajati i tražiti veću potporu kako bi naše hrvatsko zajedništvo moglo biti još snažnije i vidljivije i brana onima koji ga žele razgraditi, poručio je.