Projekt Spona: HNiP/Radio Dux
Listopad 2022. godine obilovao je vrlo važnim događajima za pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori – od postavljanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora JNA Morinj gdje su bili zatočeni hrvatski civili i branitelji, pa do zahtjeva za njezinim skidanjem, potom zbog tog događaja, ostavke s mjesta ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore lidera Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića i na koncu do lokalnih izbora na kojima je HGI u Tivtu ostvarila odličan uspjeh i s troje izabranih vijećnika postala treći politički subjekt po snazi u Tivtu, odmah iza dvije velike koalicije.
Naime, u organizaciji ministarstava vanjskih poslova i obrane Crne Gore 10. listopada 2022. otkrivena je spomen-ploča na mjestu nekadašnjega logora Morinj, a uz crnogorske ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića koji je ujedno i potpredsjednik crnogorske Vlade događaju su nazočili potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Nedugo nakon postavljanja ploče, a zbog pritiska da se ona ukloni ministre Konjevića i Krivokapića smijenio je crnogorski parlament dok je Adrijan Vuksanović podnio ostavku. „Bilo mi je neprihvatljivo da ostajem u Vladi koja želi ukloniti spomen-obilježje postavljeno u nekadašnjem logoru JNA u Morinju, poručio je, pored ostalog, lider HGI Adrijan Vuksanović.
A kako je bilo na otkrivanju spomen ploče?
Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotilo ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi! – stoji na spomen-ploči, uz podatak da je tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku na tom mjestu od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. bio logor, tzv. Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branitelje, a u potpisu su Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstvo obrane Crne Gore.
Tom prigodom ministar Medved zahvalio je svim bivšim zatočenicima logora Morinj koji su ustrajali u promicanju istine o stradanju i patnjama hrvatskih branitelja i civila, među kojima je bilo starijih osoba, žena i maloljetnika, istaknuvši pritom kako dio zatočenika nije doživio razmjenu jer su ubijeni tijekom zatočeništva ili su umrli od posljedica mučenja u logoru.
Medved: Ovo je iznimno važan čin priznanja zločina počinjenih nad hrvatskim narodom u ime velikosrpske ideologije
„Za nas su iznimno važna pitanja posljedica velikosrpske agresije, posebno rješavanje sudbine nestalih osoba, njih 1830 za kojima neumorno tragamo, ali i pitanja vezana za priznanja postojanja logora te počinjenih ratnih zločina i njihovog procesuiranja, kao i prava žrtava“, kazao je, podsjetivši i na patnje koje je prolazio autohtoni hrvatski narod u Boki tijekom Domovinskog rata.
Ministar Grlić Radman istaknuo je da su „odnos i suradnja hrvatskog i crnogorskog naroda zasnovani na čvrstim načelima uzajamnog uvažavanja i poštovanja. Neka ovaj današnji čin bude svjedočanstvo koje se ne smije ponoviti, a ni zaboraviti, kao i zalog budućim generacijama koje iz ove ploče trebaju iščitati patnje, bol i žaljenje, ali i svijest o pravu na svoje ime, slobodu i život…“, rekao je Grlić Radman zahvalivši crnogorskim ministrima Krivokapiću i Konjeviću na tom činu „kao i svim onim dobrim ljudima koji su u teškim vremenima pronašli načina pomoći onima koji su u ovom logoru prošli muku i stradanje“.
Konjević: Morinj je nepomični svjedok užasa, koji u sebi i dalje drži zarobljene umove batinaša
Obraćajući se nazočnima ministar obrane Crne Gore Raško Konjević izjavio je kako se dio Crne Gore našao u ratnom vrtlogu tuđih velikodržavnih interesa i ciljeva do kojih su kanili stići kroz gnjusnost zločina, vjerujući da jedino oni imaju pravo na istinu i odluku o sudbinama drugih:
„Ipak, s ove distance moramo reći da nam je drago što su neki ubrzo shvatili svu pogrešnost vlastitih zabluda, a žal što mnogi i danas slijede propale projekte iz kojih su uvijek ostajale samo suze i boli. Jedna od tih njihovih istina je i Morinj, mjesto s kojeg suze, iz svakog časnog oka, i danas teku“, rekao je.
Krivokapić: Zatvarajući vas u ovaj logor, Crna Gora je zatvarala sebe i zbog toga je ne manja žrtva od vas
„Jedna od najvećih historijskih stranputica koje je Crna Gora napravila je ta što je išla u rat za ubijanje same sebe. Zatvarajući vas u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju ona je pucala u sebe, i zbog toga ne manja žrtva od vas u ovom logoru je bila i Crna Gora, gdje su ubijeni njen duh i njeno ime, s namjerom da se zatre onako kako se htjelo zatrijeti vaše ljudsko dostojanstvo, snaga, uvjerenje i ljubav prema lijepoj vašoj i lijepoj našoj Hrvatskoj“, poručio je bivšim zatočenicima logora Morinj ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić, zaključivši svoje obraćanje riječima: „Vaša patnja ne smije ostati zaboravljena, prije svega zbog Crne Gore. Da bi Crna Gora bila ona koja je najbolja i europska Crna Gora, da bi bila Crna Gora koja vjeruje u te vrijednosti, građanska Crna Gora zajedništva i multikulture.“
Otkrivanju spomen-ploče nazočio je i tada još uvijek ministar u Vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović.
Zahtjevi za uklanjanjem spomen-ploče i smjena dvojice ministara
Dva dana nakon postavljanja spomen-ploče kotorska Služba za inspekcijske poslove odlučila ju je ukloniti i to na osnovu rješenja Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore, ali vojska Crne Gore nije dozvolila ulazak na njen posjed bez izričite suglasnosti Ministarstva odbrane. Uprava za inspekcijske poslove obavila je inspekcijski nadzor, te 17. listopada donijela rješenje kojim je propisano da se spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj ukloni zbog toga što za njeno postavljanje, kako je ocijenjeno, ne postoji suglasnost Vlade i Općine Kotor, odnosno sva potrebna dokumentacija.
Nakon što su službenici Vojske upoznati s predmetnim rješenjem izjavili su da ne mogu dozvoliti ulaz u prostor Centra Morinj bez prethodno pisanog odobrenja ili naređenja pretpostavljenih iz Ministarstva odbrane.
Zbog čitavoga događaja crnogorski parlament smijenio je 21. listopada ministre Konjevića i Krivokapića usprkos činjenici što Vlada nema povjerenje još od 18. kolovoza i što je od tada tehnička Vlada. Dvojica smijenjenih ministara obrazložili su da je u vojnom objektu u Morinju postavljena spomen-ploča u skladu sa propisima kojima se uređuju oblasti vojske i odbrane, te da Uprava za inspekcijske poslove nema nadležnost za njezino postavljanje ili uklanjanje. Također su istaknuli da je motiv postavljanja obilježja bio ostvarivanje obaveza iz europskih integracija, a u skladu sa NATO savezništvom zasnovanom na zajedničkoj obrani vrijednosti koje su pod udarom agresivnih regionalnih politika.
Premijer Abazović: podržavam postavljanje ploče, ali ne „na nezakonit način“
Crnogorski premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović istaknuo je pak da podržava postavljanje ploče u Morinju, ali ne „na nezakonit način“. ”Postavljanjem table, Konjević i Krivokapić napravili su diplomatski skandal i krivično djelo. Ministarstvo nije obaviješteno, SO Kotor nije obaviještena” istakao je premijer u tehničkom mandatu, uz poruku da će dvojica ministara morati to objasniti nadležnim tijelima.
Adrijan Vuksanović: pred nama je emancipatorska borba za temeljne ljudske vrijednosti
Gostujući u emisiji “Pressing” Gradske RTV kazao da bi ostanak u Vladi koja na takav način tretira spomen-obilježje u logoru Morinj predstavljao degradaciju njegovog integriteta, politike koju zastupa i vrijednosti za koje se bori. Govoreći o smjeni, kako je naveo, već smijenjenih ministara Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, Vuksanović ocjenjuje da je to pokazatelj političke situacije u Crnoj Gori i da je riječ o nelegalnom postupku. “Mislim da je (Ranko) Krivokapić dobro radio ono za što je bio nadležan i da je u potpunosti sprovodio vanjsku politiku”, ističe Vuksanović. Vjeruje da u deklarativnom smislu neće doći do nekih promjena, ali ostaje da vidimo hoće li u sadržinskom.
“Motiv za smjenu ministara je spomen ploča u logoru Morinj, a uzroci njihovo djelovanje”, dodao je Vuksanović i ponovio da ne može biti u društvu onih koji dovode u pitanje to spomen obilježje.
“Pred nama je emancipatorska borba za temeljne ljudske vrijednosti. Završen je samo proces koji čini okvir države, ali moramo raditi na državotvornoj supstanci. Svako vrijeme traži odgovor na sve društvene anomalije i patologije koje ima”, poručio je.
HGI bilježi snažan trend rasta podrške glasača
Komentirao je i lokalne izbore održane 23. listopada u 14 crnogorskih općina i naveo da HGI, na čijem je čelu, bilježi snažan trend rasta podrške glasača.
“HGI je u toku svog postojanja uvijek samostalno izlazila u Tivtu. Birali smo teži put, i nismo ušli u koalicije koje su nam se nudile. Raduje me što su nam povjerenje poklonili i oni koji nisu hrvatske nacionalnosti”, poručio je Vuksanović i dodao da su mladi pokazali da su njihova glavna snaga. Ističe da će u Crnoj Gori smjena vlasti postati fetiš, kako na lokalnom, tako i na nivou države. “Ljudi će imati svijest da promjena vlasti predstavlja vrijednost, samo što promjene ne podrazumijevaju isključivo progres nego i regresiju. Trebat će vrijeme da stabiliziramo društveno-političke prilike. Lojalnost principima će nas dovesti do uspjeha”, ocijnio je. Ponovio je ranije izrečeni stav da su parlamentarni izbori neminovnost i da jedino oni mogu izvući Crnu Goru iz krize u kojoj se nalazi.
“Smatram da će nas vratiti na europski put i otključati neke brave koje nas drže zaključanim i ne daju nam da nastavimo ono gdje smo stali prije dvije godine, kako bismo ušli u normalne tokove života koji su sada poremećeni”, naveo je. Govoreći o Otvorenom Balkanu, naglasio je da Crnoj Gori ne trebaju nikakvi integracijski konteksti. “Mislim da nam je neophodna promjena određenih paradigmi i gorivo koje će ubrzati taj proces. Vjerujem u emancipatorski proces Crne Gore, jer nema svoju državnost tek tako”, zaključio je Vuksanović.
Hrvatska građanska inicijativa zahvalila je svim Tivćankama i Tivćanima
Hrvatska građanska inicijativa zahvalila je svim Tivćankama i Tivćanima koji su joj ukazali povjerenje na lokalnim izborima, a što je rezultiralo povećanje rejtinga u broju glasova i broju mandata. Stranka Hrvata u Tivtu bilježi snažan trend rasta na nekoliko posljednjih izbornih ciklusa na lokalnoj razini. Zadovoljstvo je u činjenici da je HGI treći politički subjekt po snazi u Tivtu, odmah iza dvije velike koalicije. Uspjeh je došao kao posljedica marljivog i predanog rada u vremenu koje nam nije bilo naklonjeno, ali koje je bilo prava prilika da potvrdimo vrijednost koju imamo kao politička obitelj, jer Tivat je naše mjesto pod suncem, stoji u priopćenju Hrvatske građanske inicijative.
Smiljana Škugor-Hrnčević
