U četvrtak 16. svibnja u Europskom domu u Zagrebu dodijeljena je Godišnja nagrada HNiP-a za novinarstvo. Predsjednica Hrvatskih novinara i publicista gđa. Katja Kušec istaknula je kako smatra velikim uspjehom udruge što je uspjela, uglavnom volonterskim radom, organizirati i dodijeliti nagradu i treći put. Također je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je nagradu dobio mladi publicist Matija Štahan za ambiciozni politološki esej ” Neostarčevićanci vs. poststarčevićanci: O kršćanskoj sekularnosti, liberalnom nacionalizmu i budućnosti hrvatske desnice “, objavljen 13. listopada 2018. na portalu Direktno.hr.

Predsjednica ocjenjivačkog suda nagrade, prošlogodišnja dobitnica dr.sc. Tanja Baran, u obrazloženju je naznačila da se radi o idejno svježem, sadržajno bogatom i verbalno razigranom eseju, te kako je Matija Štahan nagrađenim tekstom pridonio inovativnosti u približavanju starih-novih tema čitateljskoj publici.

Prilikom preuzimanja nagrade Matija Štahan zahvalio se Hrvatskim novinarima i publicistima na dodijeli nagrade. Također se zahvalio portalu Direktno za kojeg radi i koji je objavio nagrađen tekst te drugim portalima i medijima koji mu daju priliku: ponajprije portalu na kojem je ponikao a to je Narod.hr, ali i drugima za koje povremeno piše: o kulturi na Arteistu, o kršćanstvu na Bitno.net-u.

Štahan se u svom izlaganju također osvrnuo na temu koju je obrađivao u nagrađenom tekstu – suprotstavljenom viđenjima hrvatske društvene i političke scene kroz optike “lijevih” i “desnih” medija, ali i na odnos prema starčevićanskoj misli na onom djelu političkog spektra koji se naziva desnim.

Ocjenjivački sud ocijenio je kako je u tekstu „Neostarčevićanci vs. poststarčevićanci: O kršćanskoj sekularnosti, liberalnom nacionalizmu i budućnosti hrvatske desnice“ Matija Štahan nastojao, polušaljivom primjenom ustaljenih prefiksa neo- i post- u suvremenome intelektualnom (i kvaziintelektualnom) diskursu, naznačiti neke važne razlike u idejno-vrijednosnom korpusu koji se izvana, a ponekad i iznutra, često doživljava monolitnim – riječ je, dakako, o hrvatskoj „desnici“ – te propitati po čemu je intelektualno nasljeđe Ante Starčevića u tim krugovima danas puki amblem, a po čemu duhovna baština.

Opisujući elemente koji bi predstavljali vjerno nasljedovanje Starčevića u današnjemu kontekstu, autor je našao i neke značajke primijenjenoga starčevićanstva koji bi danas za mnoge pripadnike hrvatske „desnice“ djelovali paradoksalno, iako to zapravo i nisu, poput inzistiranja na liberalnome tipu nacionalizma s jedne, te sekularnosti ispunjenoj kršćanskim vrijednosnim sadržajem, s druge strane. Upravo po toj liniji autor dijeli neostarčevićance – kao suvremene sljedbenike Starčevićeve misli – od poststarčevićanaca, kao „desno“ orijentiranih skupina, kojima je starčevićanstvo više ukras ili forma, a manje sadržaj ili supstancija. Budući da na hrvatskoj političkoj i intelektualnoj sceni danas postoje obje vrste starčevićanaca, o prevlasti koja će među njima zavladati ovisi budućnost hrvatske „desnice“, pa samim time i hrvatske politike u cjelini, naglašava Matija Štahan Matija Štahan (Zagreb, 1992.) polaznik je poslijediplomskog studija komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje piše disertaciju o raznolikim funkcijama biblijskih motiva u lirskome opusu Boba Dylana. O kulturi i društveno-političkim pitanjima iz demokršćanske perspektive pisao je za niz portala, najviše za direktno.hr, narod.hr, bitno.net i arteist.com. Njegovi tekstovi objavljivani su u Glasu Koncila, a u audio-formi na Trećemu programu Hrvatskoga radija. O temama vezanima uz povijest i teoriju književnosti izlagao je na više znanstvenih skupova, a znanstvene članke objavljuje u Hrvatskoj i inozemstvu.

Matija Štahan (Zagreb, 1992.) polaznik je poslijediplomskog studija komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, gdje piše disertaciju o raznolikim funkcijama biblijskih motiva u lirskome opusu Boba Dylana. O kulturi i društveno-političkim pitanjima iz demokršćanske perspektive pisao je za niz portala, najviše za direktno.hr, narod.hr, bitno.net i arteist.com. Njegovi tekstovi objavljivani su u Glasu Koncila, a u audio-formi na Trećemu programu Hrvatskoga radija. O temama vezanima uz povijest i teoriju književnosti izlagao je na više znanstvenih skupova, a znanstvene članke objavljuje u Hrvatskoj i inozemstvu.