Izvješće sa predavanja Alaina da Benoista u organizaciji HNiPa i Grada Zagreba donosi naš Jure Vujić

Prošloga četvrtka 27. listopada u Europskom domu u Zagrebu Alain de Benoist francuski intelektualac i filozof, održao je predavanje na temu „populizam i mediakracija“, na kojemu se okupilo brojni zainteresiranih slušatelja među kojima i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

De Benoist gostuje u Hrvatskoj na poziv udruge Hrvatski novinari i publicisti, i uz financijsku potporu Grada Zagreba. Na skupu su sudjelovali gđa. Katja Kušec, predsjednica HNIP-a koja je predstavila rad A. de Benoista, i Jure Vujić, politolog i esejist, (dugogodišnjeg suradnika de Benoist-ovog časopisa Krisis i Nouvelle Ecole na francuskom jeziku) koji je tom prigodom moderirao skup.

Alain de Benoist nije nepoznat u Hrvatskoj javnosti a već je jednom u Zagrebu gdje je održao predavanje u Matici Hrvatskoj o identitetu (Mi i drugi) a poznat je po tome što je sudjelovao u serijalu HRT-a i Matice Hrvatske “Zločini komunizma u Hrvatskoj”i po  što je autor knjige “Nacizam i komunizam ” koja je objavljena i prevedena na hrvatskom jeziku u nakladi Zlatka Hasanbegovića.

Alain de Benoist je na čelu filozofske škole „GRECE“ (Groupement de recherche et d’études pour la civilisation européenne) koja se bavi sa znanstvenim istraživanjem indo-europske civilizacije i identiteta, izdaje mjesečnik „Elements, dva časopisa: Nouvelle École (od  1968.) i  Krisis (od 1988.). Njegovi članci pojavljuju se u mnogim listovima kao što je Mankind Quarterly,  Le Monde i Le Figaro, ali na raznim portala i mrežama poput Boulevard Voltaire. Kritički se postavlja prema liberalnim predstavničkim demokracijama jer zagovara veću zastupljenost građana u vlasti  demokratskih država na tragu lokalne i participativne demokracije. De Benoist je veliki pobornik i zaštitnik europskog identiteta i kulture i zagovara  geopolitički kontinentalni savez  Europe .

On  između ostalog kritizira globalizaciju kao proces tržišne i kulturne uniformizacije, politički liberalizam  i neoliberalni model tržišta,  kao i nekontroliranu masovnu imigraciju u Europi. Osim toga smatra se vodećim misliocem etnopluralizma, mišljenja koje smatra da različiti narodi  očuvati  svoju etnička i kulturalnu posebnost i šarolikost. U zadnjoj se knjizi „TTIP- i druge prijetnje“ oštro se  protivljuje  TTIP-u u kojem vidi još jedan instrument podčinjavanja Europskog kontinenta političkoj, gospodarskoj financijskoj moći međunarodnih velikih (a ponajviše američkih) korporacija i hegemoniji kapitala.  Unatoč  tome što  ga  se često  etiketira kao mislilac “Nove desnice”, odbija se identificirati kao  desničar  ili kao ljevičar .

Osvrnuvši se na fenomen porasta diljem Europe populizma i populističkih lijevih i desnih pokreta poput španjolski Podemos, u Italija pokreta pet zvijezda Beppe Grilloa, u Francuskoj nacionalna fronta Marine le Pen, u Grčkoj Syriza pa i u SAD fenomen Bernie Sanders i Donald Trump, de Benoist je istaknuo kako rast populizma odražava duboku političku, moralnu, identitetsku krizu društva i zastupničke demokracije, kao i porast jaza između naroda i političkih elita (establišmenta).

De Benoist je pojasnio koje su idejne višeslojne matrice populizma u Europe, koji su realni uzroci uspona takvog populizma u društvu i na političkoj sceni, te kako se populizam reflektira kao posebni politički diskurs i odgovor na  jednoumlje, politički parlamentarizam  i na  medijsku moć u oblikovanju javnog mnijenja. De Benoist je naglasio kako ne postoji jedinstvena homogena ideologija u koju se svi populistički pokreti prepoznaju, te da su različiti u odnosu na nacionalnu političku kulturu i društveni, gospodarski i politički kontekst. De Benoist je istaknuo da se širenje populizma na političkoj sceni održava na vertikalnoj razini između vrha vladajućeg sistema i establišmenta, i na bazi samoga naroda između kojih vlada nerazumijevanje i nepovjerenje, a ne više na horizontalnoj razini civilnog društva, klasičnih parlamentarnih stranaka, itd…

Istaknuo je kako današnje političke tehnokratske elite ne prepoznaju i ne zastupaju realne interesa naroda u svim svojim sastavnicama: kao demos (skup građana državljana), kao etnos (narod kao jedinstvena cjelina , zajednica zasnovana na zajedničkoj kulturi i povijesti) i narod kao puk – plebs, koje su zapravo temelji demokracije, i na kojima se zasniva i demokratska opća narodna volja. Na pitanje iz publike koje se doticalo opstanku i širenju u Hrvatskoj agresivnog i netolerantnog „antifašizma, A. de Benoist je, između ostaloga, rekao da su po njemu antifašizam i antikomunizam zastarjeli povijesno istrošeni diskursi i stavovi (antifašiste je označio kao političke dinosaure) bez rizika i komodni malograđanski diskurs, jer da danas u Europi više nema ni klasičnog fašizma niti komunizma.